OTPAD - NUŽNO ZLO?

„Opet ta vrećica sa smećem! Opet moram do kontejnera!"
Stvaranje otpada je neizbježno. Razmisli koliko otpadaka dnevno i sam/a prouzročiš. Možda bi se mogao/la prepoznati u ovoj sličici: Jutros nakon ustajanja pojeo/la si npr. naranču. U kantu je dospjela kora i papirnati ubrus. Poslije doručka u smeće si bacio/la praznu staklenku od marmelade i čašica od jogurta. Zatim si se dao/la na pospremanje radnog stola: stara bilježnica, časopis, prazna plastična (PET) boca, prazna limenka - u smeće! Četiri stare baterije i probušene čarape s poda preselile su se također u kantu. Za početak - dovoljno.
Mnogi drugi jutros su bacili slične ili jednake predmete kao i ti.

I TAKO SE NA TREKAVAC SVAKI DAN BACILO 45 TONA SMEĆA.
KOLIKO SI TI DNEVNO BACIO?
MOŽDA SE NEŠTO MOGLO IZBJEĆI!

Kako to izgleda kad se otpad razvrsta, možeš vidjeti u ovoj "prozirnoj" kanti za smeće.
 

Zašto razvrstavati otpad?
Zato što je onako ispremiješan i smrdljiv zaista smeće koje nam stvara probleme. Naprotiv, ako ga razvrtamo i odvojeno prikupljamo, otpad može postati korisna sirovina za nove proizvode. Razvrstat ćemo sada tvoje jutrošnje smeće:
Kora od naranče spada u ORGANSKI OTPAD. U našoj prozirnoj kanti vidiš da on čini jednu trećinu ukupnog otpada.
Kada bismo organski otpad ( ostaci voća i povrća, ljuske jaja,ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće, otpaci iz vrta itd.) odvojeno prikupljali i kada bi se kompostirao, dobili bismo vrijedne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla.
Stara bilježnica i časopis spadaju u papir. Bačeni PAPIR zauzima također jednu trećinu kante iako mu tu nije mjesto.
Papir je vrijedna sirovina. Preradom starog papira štedi se energija, voda i drvo. Papir se može do 7 puta reciklirati.
Staklenka od marmelade je također vrijedna sirovina. Ako STAKLO odvojeno sakupljamo i recikliramo, štedimo sirovine i energiju. K tomu, staklene povratne boce smanjuju količinu otpada jer se mogu do 40 puta ponovno puniti.
Limenka je METALna. Za njezinu proizvodnju potrošene su skupe sirovine, energija i voda. Ima mnogo razloga zbog kojih bi trebalo izbjegavati napitke u limenkama: Za proizvodnju samo 1 limenke potroši se 40 l vode.

Osim toga, proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.
PLASTIKA u kanti za smeće poseban je problem. Postoji naime mnogo vrsta plastičnih materijala i to oteževa oporabu plastičnih otpadaka. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegavati plastičnu ambalažu kad god je to moguće.
Kod nas se npr. jogurt prodaje isključivo u plastičnim čašicama, pa nažalost nemaš izbora.
Ali, razmisli moraš li u dućanu svaki put uzeti ponuđenu plastičnu vrećicu. Ako nakon jednokratne upotrebe završi u smeću, rasipaju se sirovine i energija. Ako dospije u okoliš, u njemu ostaje od 100-1000 god.
Razmisli moraš li kupovati osvježavajuće napitke u plastičnoj ambalaži (kratica:PET).
PET ambalaža u usporedbi sa staklenom ima tu prednost što je lagana. Problem je u jednokratnoj upotrebi. Bacanjem na deponij ili spaljivanjem, gubi se energija i sirovine koje su za njih potrošene, a štetni ostaci onečišćuju zrak, tlo i vodu.
Prazne baterije spadaju u OPASNI OTPAD. U našoj prozirnoj kanti možeš vidjeti da opasni otpad čini samo mali dio smeća. Ipak, on predstavlja veliku opasnost za okoliš zbog kemikalija koje iz deponija mogu prodrijeti u tlo i vodu. U opasni otpad ubrajamo osim baterija još i ostatke lijekova, ostatke boja i lakova, motorna ulja, ostatke sredstava za zaštitu drva, pesticida itd. Opasnom otpadu nije mjesto niti u kanti za smeće niti u WC-u. Nadamo se da ćeš u u skoroj budućnosti svoje stare baterije moći predati u prodavaonici u kojoj budeš kupovao nove, te da će se i za ostale ostatke opasnih tvari morati pobrinuti oni koji ih proizvode i/ili prodaju.
Probušene čarape doduše moraju u smeće, ali ne i dobro očuvana ODJEĆA I OBUĆA. Energija koja je za njih potrošena bolje će se iskoristiti ako ih pokloniš nekome ( nazovi neku karitativnu organizaciju ili ustanovu koja zbrinjavaju napuštenu djecu i pitaj primaju li rabljenu odjeću i obuću).
Kamo s otpadom?
Naše je vrijeme vrijeme velikog odbacivanja. U tome prednjače razvijene zemlje. Računa se da prosječni Amerikanac dnevno odbaci više od 2 kg otpadaka. Obično govorimo o brdima smeća jer tako izgledaju naši prenatrpani deponiji. No, goleme količine otpadaka možemo slikovito prikazati i na drugi način. Npr.: Kada bi se prazne boce i limenke bezalkoholnih pića koja tijekom jedne godine popiju Amerikanci postavilo jednu na drugu, nastao bi toranj koji bi sezao sve do mjeseca. Ali, ne samo jedan! 40 takvih tornjeva godišnje moglo bi se „sagraditi" od boca i limenki koje se odbace samo u Americi.
Odlaganje i zbrinjavanje smeća postaje i kod nas sve većim problemom: količine otpadaka rastu iz dana u dan, zauzimaju mnogo mjesta. Deponiji su pretrpani i neprimjereni te prijete čovjekovom zdravlju i okolišu. U takvoj situaciji, neki najjednostavnije rješenje problema vide u spaljivanju smeća.

Spaliti ili preraditi?

Spaljivanje smeća protivno je svim načelima zaštite okoliša.
Tako se uništavaju vrijedne tvari koje bi se mogle preraditi u nove korisne sirovine i proizvode. To posebno vrijedi za organski otpad, papir, staklo, matale. U procesu spaljivanja nastaju novi štetni otpaci poput pepela, dimnih plinova i ostataka tvari nakon sagorijevanja (šljaka). Oni sadrže otrove, među ostalim i najotrovnije tvari koje je čovjek proizveo - dioksine, koji onečišćuju zrak, tlo i vodu i tako stvaraju nove teške ekološke probleme.
Ako s otpadom razumno postupamo, on može postati korisno dobro.
Razumno postupati s otpadom znači:
- smanjiti količine otpadaka
- preraditi iskoristivi dio u nove korisne tvari.
O nastojanjima oko smanjenja stvaranja otpada već smo govorili. Razmisli kako sam/a možeš tome doprinijeti.
Razvrstavanje otpada na mjestu nastanka ( npr. u domaćinstvu) i odvojeno skupljanje nužno je da bi se iskoristivi dio mogao uspješno preraditi. Sve je više mjesta i gradova u kojima se postavljaju posebni kontejneri npr. za papir, staklo, PET boce.
Postoje li u tvom mjestu /gradu kontejneri za odvojeno odlaganja smeća? Ako postoje, nemoj se ponašati kao da ih nema. Tko sve otpatke baca u istu kantu za smeće samo zato što mu se to čini jednostavnijim, ne postupa civilizirano te doprinosi onečišćenju okoliša, rasipanju sirovina i energije. Upozori na to svoje roditelje, prijatelje...
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.

+ = 1t

BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI
izbjegavanje otpada

- Stare knjige daruj ili prodaj.
- Kupuj bilježnice od recikliranog papira. Tako pomažeš štedjeti vodu i energiju:
- Ako kupuješ papirnate maramice, obrati pažnju na to jesu li proizvedene od recikliranog papira.
- Razmisli o korištenju,platnenih maramica.
- U školi potakni osnivanje grupe za zaštitu okoliša ili joj se pridruži ako već postoji.
- Potaknite razgovor o skupljanje starog papira u razredu i školi. Sa zaradjenim novcem možete upriličiti izlet ili zabavu.
- Razgovarajte s voditeljem/icom škole o tome da i škola svoj stari papir ne baca u kantu za otpatke nego odvojeno skuplja.
- Potaknite razgovor o tiskanju školskog časopisa na recikliranom papiru.
- Razgovarajte s voditeljem/icom škole o zamjeni običnih žarulja štednim žaruljama.
- Kad odlaziš u kupovinu uzmi sa sobom naprtnjaču, platnenu vrećicu ili sl.

- U trgovini ljubazno odbij ponudjenu plastičnu vrećicu. Ona je doduše besplatna, ali nije bezvrijedna. Koliko je sirovina i energije potrošeno za proizvodnju milijuna i milijuna plastičnih vrećica, a one nakon jednokratne upotrebe završavaju na smetlištu?
-Gotovo polovicu otpadaka u kanti za smeće čini razna plastićna, papirnata, staklena ambalaža u kojoj su bili zapakirani prehrambeni proizvodi. Često ta ambalaža služi samo zato da privuče pogled kupca i probudi u njemu želju za kupovinom.

-Izbjegavajte kupovinu zapakiranog voća, povrća, mesa.

-Ne kupujte proizvode u malim obrocima (marmelade, pastete, razne namaze). Za ambalažu (male plastične ili metalne zdjelice) koju bacamo potrošeno je mnogo sirovina i energije pa je često vrjednija od prehrambenog proizvoda koji se u njoj nalazi.

-Obiteljska pakiranja doprinose štednji energije i sirovina i smanjenju količine smeća. Osim toga, cijena im je obično povoljnija od cijene proizvoda u malim pakiranjima.--

-Potakni u školi/obitelji razgovor o problemu masovnog korištenja limenki, plastičnih .(PET) i nepovratnih boca.
-Koliko vremena ti treba da ispiješ limenku pića? Minutu, dvije, pet ?

-Nakon sto ugasiš žeđ, plastična (PET) boca ili limenka završe na smetlištu ili u .okolišu. Za tu bačenu ambalažu potrošene su vrijedne sirovine, mnogo vode i .električne energije

-Kako piti, a ne rasipati? Ili: Kako 40 l napitka uliti u bocu od 1 l?

nepovratna sudbina

-Nemoguće? U povratnoj staklenoj boci od 1 l stane 40 l mineralne vode. Naime, ako povratna boca nakon jednokratne upotrebe ne završi u kanti za smeće nego ostane u upotrebi , može se do 40 puta ponovno napuniti.
Ne služi se ni u iznimnim prilikama (rođendani, zabave) plastičnim priborom za jelo, posuđem i čašama za jednokratnu upotrebu.

-Ne kupuj jeftine plastične igračke (sve po 8, 10 , 12 Kn ....) niti ih poklanjaj drugima. Obično traju vrlo kratko i završavaju u kanti za otpatke pa možemo reči da nisu ništa drugo nego lijepo zapakirano smeće za koje su uzaludno potrošene sirovine i energija.

tekst uz odobrenje preuzet iz: Dada Lerotić, šTItI OKOLIŠ, UDD 2001. ZAGREB-SPLIT

do sada smo ovako "prikupljali"

 

i bacali na Treskavac,

a od 15. lipnja 2005. ovako!

 

papir - plastika - pet...
(odvojeno prikupljene sekundarne sirovine)