Postojeće stanje
Vodoopskrba otoka Krka
Postojećim vodoopskrbnim sustavima, kojima upravljaju PONIKVE
d.o.o. KRK, vodom se opskrbljuje većina stanovništva otoka Krka.
Do kraja 2012. planira se izgraditi preostali dio vodoopskrbne
infrastrukture čime bi se 99 posto stanovništva na otoku Krku
opskrbilo vodom.
Vodom su opskrbljena sljedeća mjesta:
- područje Grada Krka; Krk, Kornić, Muraj, Bajčići, Nenadići, Vrh,
Salatić, Kosić,Poljica,Kapovci, Brusići, Skrbčić i Pinezići
- područje Općine Punat; Punat, Stara Baška
- područje Općine Baška; Baška, Jurandvor, Batomalj i Bašćanska
Draga
- područje Općine Vrbnik; Vrbnik, Garica i Risika
- područje Općine Malinska-Dubašnica; Malinska, Bogovići, Milčetići,
Zidarići, Vantačići, Porat, Turčići, Sabljići, Strilčići, Sv. Anton,
Sv. Ivan, Ljutići, Milovčići, Barušići, Oštrobradići, Žgombići,
Kremenići, Radići, Maršići i Sv. Vid Miholjice.
- područje Općine Omišalj: Omišalj, Njivice
- područje Općine Dobrinj: Dobrinj, Čižići, Soline, Klimno, Šilo i
Polje
Broj priključaka zaključno s 31.12.2010. 18 836 priključak.
Broj priključaka kroz godine:

Za vodoopskrbu se koriste sljedeća izvorišta:
1. Izvorište Ponikve (pokriva 70% potrebnih količina vode)
2. Izvorišta u Bašćanskoj kotlini (bunari EB-1, EB-2 i EB-3; samo za
Bašćansku kotlinu, nisu povezani s vodoopskrbnim sustavom preostalog
dijela otoka, pokriva 15% ukupnih potreba za vodom)
3. Izvorište Jezero (od 01.09.2008. koristi se samo za potrebe opskrbe
DINE tehnološkom vodom)
4. Izvorište Paprata (za opskrbu naselja Garica i Risika, pušteno u
pogon u srpnju 2008.)
5. Izvorište Stara Baška (za opskrbu naselja Stara baška, pušteno u
pogon svibnju 2010.)
6. Vodovod Rijeka (od 09. 07. 2008. vodoopskrbni sustav otoka Krka
povezan je s riječkim vodovodom
Izvorišta vode na Krku kvalitetom i količinom zadovoljavaju cijele
godine, a problematično razdoblje je „špica“ turističke sezone kada se
potrošnja vode poveća do šest puta.
Kako bi potrebna količina vode došla do svih potrošača, u vodoopskrbnom
se sustavu nalazi jedan uređaj za pročišćavanje vode (Ponikve,
kapaciteta 200 l/s), dva uređaja za desalinizaciju vode (Stara Baška
kapaciteta 5 i 20 m3/h), 14 crpnih stanica, 32 vodospreme ukupnog
kapaciteta 25 500 m3 i više od 380 km cjevovoda. Svi objekti na vodovodu
dimenzionirani su na vršnu potrošnju koja traje najduže mjesec dana u
godini.
Vodoopskrbni sustav nadzire se i upravlja iz dispečerskoga centra putem
sustava telemetrije.
Uvažavajući SVRHU svojega postojanja (KVALITETNA VODOOPSKRBA SVIH
STANOVNIKA otoka Krka te stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj,
ponajprije turizma) Ponikve d.o.o. Krk stalno rade na:
- modernizaciji poslovanja
- osiguranju dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za piće
- poboljšanju kvalitete usluge
- povećanju zadovoljstva potrošača pruženom uslugom
Radi stvaranja kvalitetne baze podataka o sustavu, u Ponikvama je 2000.
godine započela izrada GIS-a. Tako sistematizirani podaci o vodovodu,
iskustva prikupljena u dispečerskom centru i hidrauličke analize sustava
na matematičkom modelu omogućavaju pravovremeno uočavanje postojećih i
budućih problema te njihovo rješavanje prije nego li utječu na kvalitetu
vodoopskrbe.
Kako se potrošnja stalno povećava, a i kriteriji utvrđivanja kvalitete
vode u vodoopskrbnim sustavima svake su godine sve rigorozniji, 2001.
godine potpisan je Sporazum između svih otočnih jedinica lokalne
samouprave, Ministarstva graditeljstva, Hrvatskih voda i Ponikava d.o.o.
Krk o provođenju KONCEPCIJE RAZVOJA VODOOPSKRBE NA OTOKU KRKU 2001. -
2008. za čije je ostvarenje predviđeno 114 milijuna kuna. U 2008.
predloženo je potpisivanje novog sporazuma o provođenju kojim bi se rok
za završetak radova produžio do kraja 2012. godine. Vlada RH prihvatila
je prijedlog sporazuma o sufinanciranju programa s novim dodatnim
sredstvima tako da se u razdoblju 2009 – 2012 osigura 165 mil. kn.
Do sada je odrađen veći dio posla (78%) , a ostatak bi trebao biti gotov
do kraja 2012. godine. (vidi:
DJELATNOSTI > VODOOPSKRBA > Koncepcija
razvoja).
| IZVORIŠTE JEZERO | Kapacitet max. l/s |
| akumulacija Jezero* | 60,0 |
| IZVORIŠTE PONIKVE | Kapacitet max. l/s |
| CS Ponikve (Vela Fontana) | 200 l/s (1) |
| 1 – projektirani kapacitet filtarskog postrojenja | |
| IZVORIŠTA U BAŠĆANSKOJ KOTLINI | Kapacitet max. l/s |
| bunar EB – 1 | 10,0 |
| bunar EB – 2 | 27,0 |
| bunar EB – 3 | 15,0 |
| IZVORIŠTE PAPRATA | Kapacitet max. l/s |
| EP - 1 | 15 |
| IZVORIŠTE STARA BAŠKA | Kapacitet max. l/s |
| Bunar Stara Baška (1) Kapacitet instaliranog desalinizatora |
5,5 (1) |
*Od 01.09.2008. koristi se za opskrbu DINE petrokemije tehnološkom vodom
Izvorište Ponikve:
Vodoopskrbni sustav Krka postupno je razvijan, sukladno mogućnostima i
potrebama stanovništva. Tako se razvijalo i glavno otočno izvorište
Ponikve, od povremene prirodne retencije i kaptaže izvora, do ostvarenja
stalne akumulacije s nužnom infrastrukturom. Povoljni prirodni uvjeti
omogućili su da se dio vode koja padne na sliv sačuva u akumulaciji
Ponikve za sušno razdoblje kada su potrebe za vodom najveće.
Kako su Ponikve nedjeljive, posebnu pažnju treba obratiti očuvanju
nazdemne akumulacije koja prihranjuje podzemlje.
Uvala Ponikve krška je dolina unutar karbonatnih stijena čije se dno
nalazi između kota 11 i 17 m.n.m. U uvali Ponikve prvi kaptirani izvor
bila je Mala Fontana 1938. godine, a crpna stanica s cjevovodima i
rezervarima puštena je u pogon 1948. godine. Godine 1961. na tu su crpnu
stanicu pomoću niskotlačnih pumpi priključeni bunari Vela Fontana i
Škrili, a 1967. galerijski zahvat Vela Fontana.
Vodozahvat Vela Fontana i danas je glavni vodozahvat za potrebe
vodoopskrbe, a sastoji se od vertikalnog okna dubine 24,21 m (0,05 m.n.m
– 24,26 m.n.m) te dva kraka horizontalne galerije ukupne dužine 126,23 m
i obujma 700m3. Iskop je izveden u zdrobljenoj i raspucaloj vapnenačkoj
stijeni.
Vodozahvat je izveden prije 30-ak godina u „suhom“ ljetnom razdoblju
kada nije bilo vode u prirodnoj retenciji ni formirane akumulacije
Ponikve. Uslijed izvedbe privremenog nasipa, a zatim I. faze nasute
brane i dijela injekcijske zavjese, u uvali je razina vode podignuta te
je kaptaža danas trajno potopljena.
Akumulacija Ponikve nastala je 1986. godine izgradnjom brane, na
prostoru nekadašnjega plitkog povremenog jezera, čime je odvojena
ponorna zona od nepropusnijeg dijela uvale. Kota praga sadašnjeg
preljeva nalazi se na 19,14 m.n.m., a površina je akumulacije cca 0,75
km2 (75 ha). Akumulacija se puni oborinskom vodom iz slivnog područja,
veličine cca 34,5 km2.
• Volumen akumulacije:1.950.000 m3
• Kota preljeva brane: 19.14 m.n.m
• Širina preljeva: 6 m
• Kota krune brane: 20.45 m.n.m
• Dužina brane: 520 m
• Najviša visina brane: 10,2 m
• Širina u kruni: 6,5 m
• Širina u stopi brane: 58,2 m
• Promjer temeljnog ispusta: DN 800 mm
Crpna stanica Ponikve središnja je stanica za opskrbu vodom većeg dijela
otoka Krka. Novo moderno postrojenje izgrađeno je 2005. godine, a
smješteno je u blizini vodozahvata Vela Fontana. Crpna stanica sastoji
se od vodospreme volumena 2000 m3, strojarnice, prostorije za
elektroopremu, daljinski nadzor i upravljanje, te prostorija za
dezinfekciju vode UV uređajima i klor dioksidom. Neposredno uz crpnu
stanicu smješeno je filtarsko postrojenje kapaciteta 200 l/s s 4
višeslojna tlačna filtra.
Crpnom stanicom se upravlja iz dispečerskog centra u Krku, putem sustava
daljinskoga nadzora i upravljanja koji je svjetlovodnim kabelom povezan
sa sustavom u crpnoj stanici.








