vodoopskrba

Postojeće stanje

Vodoopskrba otoka Krka


Postojećim vodoopskrbnim sustavima, kojima upravljaju PONIKVE d.o.o. KRK, vodom se opskrbljuje većina stanovništva otoka Krka. Do kraja 2012. planira se izgraditi preostali dio vodoopskrbne infrastrukture čime bi se 99 posto stanovništva na otoku Krku opskrbilo vodom.

Vodom su opskrbljena sljedeća mjesta:
- područje Grada Krka; Krk, Kornić, Muraj, Bajčići, Nenadići, Vrh, Salatić, Kosić,Poljica,Kapovci, Brusići, Skrbčić i Pinezići
- područje Općine Punat; Punat, Stara Baška
- područje Općine Baška; Baška, Jurandvor, Batomalj i Bašćanska Draga
- područje Općine Vrbnik; Vrbnik, Garica i Risika
- područje Općine Malinska-Dubašnica; Malinska, Bogovići, Milčetići, Zidarići, Vantačići, Porat, Turčići, Sabljići, Strilčići, Sv. Anton, Sv. Ivan, Ljutići, Milovčići, Barušići, Oštrobradići, Žgombići, Kremenići, Radići, Maršići i Sv. Vid Miholjice.
- područje Općine Omišalj: Omišalj, Njivice
- područje Općine Dobrinj: Dobrinj, Čižići, Soline, Klimno, Šilo i Polje

Broj priključaka zaključno s 31.12.2010. 18 836 priključak.

 

Broj priključaka kroz godine:
 

broj prikljucaka

Za vodoopskrbu se koriste sljedeća izvorišta:
1. Izvorište Ponikve (pokriva 70% potrebnih količina vode)
2. Izvorišta u Bašćanskoj kotlini (bunari EB-1, EB-2 i EB-3; samo za Bašćansku kotlinu, nisu povezani s vodoopskrbnim sustavom preostalog dijela otoka, pokriva 15% ukupnih potreba za vodom)
3. Izvorište Jezero (od 01.09.2008. koristi se samo za potrebe opskrbe DINE tehnološkom vodom)
4. Izvorište Paprata (za opskrbu naselja Garica i Risika, pušteno u pogon u srpnju 2008.)
5. Izvorište Stara Baška (za opskrbu naselja Stara baška, pušteno u pogon svibnju 2010.)
6. Vodovod Rijeka (od 09. 07. 2008. vodoopskrbni sustav otoka Krka povezan je s riječkim vodovodom

Izvorišta vode na Krku kvalitetom i količinom zadovoljavaju cijele godine, a problematično razdoblje je „špica“ turističke sezone kada se potrošnja vode poveća do šest puta.

Kako bi potrebna količina vode došla do svih potrošača, u vodoopskrbnom se sustavu nalazi jedan uređaj za pročišćavanje vode (Ponikve, kapaciteta 200 l/s), dva uređaja za desalinizaciju vode (Stara Baška kapaciteta 5 i 20 m3/h), 14 crpnih stanica, 32 vodospreme ukupnog kapaciteta 25 500 m3 i više od 380 km cjevovoda. Svi objekti na vodovodu dimenzionirani su na vršnu potrošnju koja traje najduže mjesec dana u godini.

Vodoopskrbni sustav nadzire se i upravlja iz dispečerskoga centra putem sustava telemetrije.

Uvažavajući SVRHU svojega postojanja (KVALITETNA VODOOPSKRBA SVIH STANOVNIKA otoka Krka te stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj, ponajprije turizma) Ponikve d.o.o. Krk stalno rade na:
- modernizaciji poslovanja
- osiguranju dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za piće
- poboljšanju kvalitete usluge
- povećanju zadovoljstva potrošača pruženom uslugom

Radi stvaranja kvalitetne baze podataka o sustavu, u Ponikvama je 2000. godine započela izrada GIS-a. Tako sistematizirani podaci o vodovodu, iskustva prikupljena u dispečerskom centru i hidrauličke analize sustava na matematičkom modelu omogućavaju pravovremeno uočavanje postojećih i budućih problema te njihovo rješavanje prije nego li utječu na kvalitetu vodoopskrbe.

Kako se potrošnja stalno povećava, a i kriteriji utvrđivanja kvalitete vode u vodoopskrbnim sustavima svake su godine sve rigorozniji, 2001. godine potpisan je Sporazum između svih otočnih jedinica lokalne samouprave, Ministarstva graditeljstva, Hrvatskih voda i Ponikava d.o.o. Krk o provođenju KONCEPCIJE RAZVOJA VODOOPSKRBE NA OTOKU KRKU 2001. - 2008. za čije je ostvarenje predviđeno 114 milijuna kuna. U 2008. predloženo je potpisivanje novog sporazuma o provođenju kojim bi se rok za završetak radova produžio do kraja 2012. godine. Vlada RH prihvatila je prijedlog sporazuma o sufinanciranju programa s novim dodatnim sredstvima tako da se u razdoblju 2009 – 2012 osigura 165 mil. kn.

Do sada je odrađen veći dio posla (78%) , a ostatak bi trebao biti gotov do kraja 2012. godine. (vidi: DJELATNOSTI > VODOOPSKRBA > Koncepcija razvoja).

 

IZVORIŠTE JEZERO Kapacitet max. l/s
akumulacija Jezero* 60,0
IZVORIŠTE PONIKVE Kapacitet max. l/s
CS Ponikve (Vela Fontana) 200 l/s (1)
1 – projektirani kapacitet filtarskog postrojenja  
IZVORIŠTA U BAŠĆANSKOJ KOTLINI Kapacitet max. l/s
bunar EB – 1 10,0
bunar EB – 2 27,0
bunar EB – 3 15,0
IZVORIŠTE PAPRATA Kapacitet max. l/s
EP - 1 15
IZVORIŠTE STARA BAŠKA Kapacitet max. l/s
Bunar Stara Baška
(1) Kapacitet instaliranog desalinizatora
5,5 (1)

*Od 01.09.2008. koristi se za opskrbu DINE petrokemije tehnološkom vodom


Izvorište Ponikve:

Vodoopskrbni sustav Krka postupno je razvijan, sukladno mogućnostima i potrebama stanovništva. Tako se razvijalo i glavno otočno izvorište Ponikve, od povremene prirodne retencije i kaptaže izvora, do ostvarenja stalne akumulacije s nužnom infrastrukturom. Povoljni prirodni uvjeti omogućili su da se dio vode koja padne na sliv sačuva u akumulaciji Ponikve za sušno razdoblje kada su potrebe za vodom najveće.

Kako su Ponikve nedjeljive, posebnu pažnju treba obratiti očuvanju nazdemne akumulacije koja prihranjuje podzemlje.

Uvala Ponikve krška je dolina unutar karbonatnih stijena čije se dno nalazi između kota 11 i 17 m.n.m. U uvali Ponikve prvi kaptirani izvor bila je Mala Fontana 1938. godine, a crpna stanica s cjevovodima i rezervarima puštena je u pogon 1948. godine. Godine 1961. na tu su crpnu stanicu pomoću niskotlačnih pumpi priključeni bunari Vela Fontana i Škrili, a 1967. galerijski zahvat Vela Fontana.

Vodozahvat Vela Fontana i danas je glavni vodozahvat za potrebe vodoopskrbe, a sastoji se od vertikalnog okna dubine 24,21 m (0,05 m.n.m – 24,26 m.n.m) te dva kraka horizontalne galerije ukupne dužine 126,23 m i obujma 700m3. Iskop je izveden u zdrobljenoj i raspucaloj vapnenačkoj stijeni.

Vodozahvat je izveden prije 30-ak godina u „suhom“ ljetnom razdoblju kada nije bilo vode u prirodnoj retenciji ni formirane akumulacije Ponikve. Uslijed izvedbe privremenog nasipa, a zatim I. faze nasute brane i dijela injekcijske zavjese, u uvali je razina vode podignuta te je kaptaža danas trajno potopljena.

Akumulacija Ponikve nastala je 1986. godine izgradnjom brane, na prostoru nekadašnjega plitkog povremenog jezera, čime je odvojena ponorna zona od nepropusnijeg dijela uvale. Kota praga sadašnjeg preljeva nalazi se na 19,14 m.n.m., a površina je akumulacije cca 0,75 km2 (75 ha). Akumulacija se puni oborinskom vodom iz slivnog područja, veličine cca 34,5 km2.

• Volumen akumulacije:1.950.000 m3
• Kota preljeva brane: 19.14 m.n.m
• Širina preljeva: 6 m
• Kota krune brane: 20.45 m.n.m
• Dužina brane: 520 m
• Najviša visina brane: 10,2 m
• Širina u kruni: 6,5 m
• Širina u stopi brane: 58,2 m
• Promjer temeljnog ispusta: DN 800 mm

Crpna stanica Ponikve središnja je stanica za opskrbu vodom većeg dijela otoka Krka. Novo moderno postrojenje izgrađeno je 2005. godine, a smješteno je u blizini vodozahvata Vela Fontana. Crpna stanica sastoji se od vodospreme volumena 2000 m3, strojarnice, prostorije za elektroopremu, daljinski nadzor i upravljanje, te prostorija za dezinfekciju vode UV uređajima i klor dioksidom. Neposredno uz crpnu stanicu smješeno je filtarsko postrojenje kapaciteta 200 l/s s 4 višeslojna tlačna filtra.

Crpnom stanicom se upravlja iz dispečerskog centra u Krku, putem sustava daljinskoga nadzora i upravljanja koji je svjetlovodnim kabelom povezan sa sustavom u crpnoj stanici.