Postojećim vodoopskrbnim sustavima, kojima upravljaju PONIKVE voda d.o.o. KRK, vodom se opskrbljuje većina stanovništva otoka Krka. Do kraja 2014. izgrađen je  preostali dio vodoopskrbne infrastrukture čime je 99,5 posto stanovništva na otoku Krku opskrbljeno vodom.

Vodom su opskrbljena sljedeća mjesta:

  • područje Grada Krka; Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Bajčići, Nenadići, Vrh, Salatić, Kosić,Poljica,Kapovci, Brusići, Skrbčić, Pinezići, Žgaljići, Linardići, Milohnići, Brzac i Glavotok
  • područje Općine Punat; Punat, Stara Baška
  • područje Općine Baška; Baška, Jurandvor, Batomalj i Bašćanska Draga
  • područje Općine Vrbnik; Vrbnik, Garica, Risika i Kampelje
  • područje Općine Malinska-Dubašnica; Malinska, Bogovići, Milčetići, Zidarići, Vantačići, Porat, Turčići, Sabljići, Strilčići, Sv. Anton, Sv. Ivan, Ljutići, Milovčići, Barušići, Oštrobradići, Žgombići, Kremenići, Radići, Maršići i Sv. Vid Miholjice.
  • područje Općine Omišalj: Omišalj, Njivice
  • područje Općine Dobrinj: Dobrinj, Čižići, Soline, Klimno, Šilo, Polje, Gabonjin, Rasopasno, Sv. Ivan Dobrinjski, Klanice, Tribulje, Sužan, Kras, Sv. Vid Dobrinjski, Gostinjac, Gornja i Donja Hlapa, Županje i Žestilac

Ukupni broj korisnika vodne usluge javne vodoopskrbe na dan 31.12.2022. iznosio je 27.698

Broj priključaka kroz godine:

Za vodoopskrbu se koriste sljedeća izvorišta:

  1. Izvorište Ponikve (pokriva 70% potrebnih količina vode)
  2. Izvorišta u Bašćanskoj kotlini (bunari EB-1, EB-2 i EB-3; samo za Bašćansku kotlinu, nisu povezani s vodoopskrbnim sustavom preostalog dijela otoka, pokriva 15% ukupnih potreba za vodom)
  3. Izvorište Jezero (od 01.09.2008. nije u sustavu javne vodoopskrbe)
  4. Izvorište Paprata (za opskrbu naselja Garica, Risika, Kampelje i Vrbnik, pušteno u pogon u srpnju 2008.)
  5. Izvorište Stara Baška (za opskrbu naselja Stara Baška, pušteno u pogon svibnju 2010.)
  6. Vodovod Rijeka (od 09. 07. 2008. vodoopskrbni sustav otoka Krka povezan je s riječkim vodovodom)

Izvorišta vode na Krku kvalitetom i količinom zadovoljavaju cijele godine, a problematično razdoblje je „špica“ turističke sezone kada se potrošnja vode poveća do šest puta.

Kako bi potrebna količina vode došla do svih potrošača, u vodoopskrbnom se sustavu nalazi jedan uređaj za pročišćavanje vode (Ponikve, kapaciteta 200 l/s), dva uređaja za desalinizaciju vode (Stara Baška kapaciteta 5 i 25 m3/h), 17 crpnih stanica, 33 vodospreme ukupnog kapaciteta 29.726 m3 i više od 531 km cjevovoda. Svi objekti na vodovodu dimenzionirani su na vršnu potrošnju koja traje najduže mjesec dana u godini.

Vodoopskrbni sustav nadzire se i upravlja iz dispečerskoga centra putem sustava telemetrije.

Uvažavajući SVRHU svojega postojanja (KVALITETNA VODOOPSKRBA SVIH STANOVNIKA otoka Krka te stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj, ponajprije turizma) Ponikve voda d.o.o. Krk stalno radi na:

  • modernizaciji poslovanja
  • osiguranju dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za piće
  • poboljšanju kvalitete usluge
  • povećanju zadovoljstva potrošača pruženom uslugom

Radi stvaranja kvalitetne baze podataka o sustavu, u Ponikvama je 2000. godine započela izrada GIS-a. Tako sistematizirani podaci o vodovodu, iskustva prikupljena u dispečerskom centru i hidrauličke analize sustava na matematičkom modelu omogućavaju pravovremeno uočavanje postojećih i budućih problema te njihovo rješavanje prije nego li utječu na kvalitetu vodoopskrbe.

Kako se potrošnja vode stalno povećava, a i kriteriji utvrđivanja kvalitete vode u vodoopskrbnim sustavima svake su godine sve rigorozniji, u periodu 2001. -2012. na otoku Krku proveden je program „Koncepcija razvoja vodoopskrbe na otoku Krku 2001.-2012.“ u vrijednosti od 162,1 mil. Kn čime su osigurane dovoljne količine kvalitetne vode za duži period. (vidi: DJELATNOSTI > VODOOPSKRBA > Koncepcija razvoja).

IZVORIŠTE JEZERO

Kapacitet max. l/s

akumulacija Jezero*

64,0

IZVORIŠTE PONIKVE

Kapacitet max. l/s

CS Ponikve (Vela Fontana)

200 l/s (1), 180 l/s (2)

1 – projektirani kapacitet filtarskog postrojenja

2 - stvarni kapacitet filtarsko postrojenja

 

IZVORIŠTA U BAŠĆANSKOJ KOTLINI

Kapacitet max. l/s

bunar EB – 1

10,0

bunar EB – 2

27,0

bunar EB – 3

15,0

IZVORIŠTE PAPRATA

Kapacitet max. l/s

EP - 1

15

IZVORIŠTE STARA BAŠKA

Kapacitet max. l/s

Bunar Stara Baška

(1) Kapacitet instaliranog desalinizatora

(1)

*Od 01.09.2008. nije u sustavu javne vodoopskrbe.

Izvorište Ponikve:

Vodoopskrbni sustav Krka postupno je razvijan, sukladno mogućnostima i potrebama stanovništva. Tako se razvijalo i glavno otočno izvorište Ponikve, od povremene prirodne retencije i kaptaže izvora, do ostvarenja stalne akumulacije s nužnom infrastrukturom. Povoljni prirodni uvjeti omogućili su da se dio vode koja padne na sliv sačuva u akumulaciji Ponikve za sušno razdoblje kada su potrebe za vodom najveće.

Kako su Ponikve nedjeljive, posebnu pažnju treba obratiti očuvanju akumulacije koja prihranjuje podzemlje.

Uvala Ponikve krška je dolina unutar karbonatnih stijena čije se dno nalazi između kota 11 i 17 m.n.m. U uvali Ponikve prvi kaptirani izvor bila je Mala Fontana 1938. godine, a crpna stanica s cjevovodima i rezervarima puštena je u pogon 1948. godine. Godine 1961. na tu su crpnu stanicu pomoću niskotlačnih pumpi priključeni bunari Vela Fontana i Škrili, a 1967. galerijski zahvat Vela Fontana.

Vodozahvat Vela Fontana i danas je glavni vodozahvat za potrebe vodoopskrbe, a sastoji se od vertikalnog okna dubine 24,21 m (0,05 m.n.m – 24,26 m.n.m) te dva kraka horizontalne galerije ukupne dužine 126,23 m i obujma 700m3. Iskop je izveden u zdrobljenoj i raspucaloj vapnenačkoj stijeni.

Vodozahvat je izveden  u „suhom“ ljetnom razdoblju kada nije bilo vode u prirodnoj retenciji ni formirane akumulacije Ponikve. Uslijed izvedbe privremenog nasipa, a zatim I. faze nasute brane i dijela injekcijske zavjese, u uvali je razina vode podignuta te je kaptaža danas trajno potopljena.

Akumulacija Ponikve nastala je 1986. godine izgradnjom brane, na prostoru nekadašnjega plitkog povremenog jezera, čime je odvojena ponorna zona od nepropusnijeg dijela uvale. Kota praga sadašnjeg preljeva nalazi se na 19,14 m.n.m., a površina je akumulacije cca 0,75 km2 (75 ha). Akumulacija se puni oborinskom vodom iz slivnog područja, veličine cca 34,5 km2.

  • Volumen akumulacije:1.950.000 m3
  • Kota preljeva brane: 19.14 m.n.m
  • Širina preljeva: 6 m
  • Kota krune brane: 20.45 m.n.m
  • Dužina brane: 520 m
  • Najviša visina brane: 10,2 m
  • Širina u kruni: 6,5 m
  • Širina u stopi brane: 58,2 m
  • Promjer temeljnog ispusta: DN 800 mm

Crpna stanica Ponikve središnja je stanica za opskrbu vodom većeg dijela otoka Krka. Novo moderno postrojenje izgrađeno je 2005. godine, a smješteno je u blizini vodozahvata Vela Fontana. Crpna stanica sastoji se od vodospreme volumena 4.000 m3, strojarnice, prostorije za elektroopremu, daljinski nadzor i upravljanje, te prostorija za dezinfekciju vode UV uređajima i klor dioksidom. Neposredno uz crpnu stanicu smješteno je filtarsko postrojenje kapaciteta 200 l/s s 4 višeslojna tlačna filtra.

Crpnom stanicom se upravlja iz dispečerskog centra u Krku, putem sustava daljinskoga nadzora i upravljanja koji je svjetlovodnim kabelom povezan sa sustavom u crpnoj stanici.